Zec u Hrvatskoj: sitna divljač nizinskog sjevera
U Hrvatskoj se lovi europski zec (Lepus europaeus), u Zakonu o lovstvu „zec obični”, svrstan u sitnu dlakavu divljač[1]. To je jedina vrsta zeca koju navodi nacionalni pravilnik o lovostaju[2]. Država ima godišnju statistiku lovstva koju objavljuje Državni zavod za statistiku te sveučilišne studije koje na regionalnoj razini prate kretanje populacija kroz nekoliko desetljeća[3][4].

Koliko se zečeva odstrijeli?
Prema Državnom zavodu za statistiku (DZS), i u 2023. i u 2024. odstrijeljeno je oko 28 000 zečeva: odstrjel je iz godine u godinu ostao gotovo nepromijenjen, iako se broj lovaca smanjio za 11,8 %, sa 68 292 na 60 244[3]. Podatak o odstrjelu nije prebrojavanje, ali daje red veličine.
Dokumentirani pad u Međimurju
Studija koju su 2008. u časopisu Natura Croatica objavili istraživači Veleučilišta u Karlovcu i Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu bavila se populacijama zeca u Međimurju, na krajnjem sjeveru zemlje[4]. Na temelju lovnogospodarskih planova autori utvrđuju da se od 1967. do 2005. odstrjel smanjio približno devet puta, a relativna brojnost zeca pala je za 56 %[4].
U istom je razdoblju površina staništa pogodnog za lov zeca smanjena za 62 %, što autori navode kao vjerojatan uzrok pada[4]. O biologiji vrste pročitajte naš članak Europski zec.
Zakon o lovstvu i lovnogospodarski planovi
Lov uređuje Zakon o lovstvu donesen 2018.[1]. Lovišta se ustanovljuju odlukom ministra nadležnog za lovstvo, a lovoovlaštenik planove gospodarenja podnosi ministarstvu na odobrenje[1]. Zakon je izričit: bez odobrenog lovnogospodarskog plana pravo lova ne može se ostvarivati[1]. Lovnogospodarska osnova donosi se za razdoblje od deset godina[1].
Hrvatski lovački savez (HLS) dobrovoljna je nacionalna udruga u koju se udružuju lovački savezi županija i Grada Zagreba, lovačke udruge i lovci[1].
Tko određuje lovno razdoblje?
U Hrvatskoj lovostaj ne određuju regije: zakon ministru povjerava da ga pravilnikom propiše za svaku vrstu divljači, prema njezinoj biologiji i životnim uvjetima[1]. Važeći pravilnik, koji je Ministarstvo poljoprivrede objavilo 2019., propisuje jedinstveno razdoblje za zeca na cijelom području države[2]. Zakon usto predviđa slučajeve u kojima se lovostaj iznimno može skratiti ili ukinuti[1]. Datume ne prenosimo: provjerite važeći pravilnik ili se obratite svojoj lovačkoj udruzi.
Unošenje divljači: što kaže zakon
Zakon razlikuje dva postupka. Unošenje znači dovođenje u lovište vrste koja je u njemu već prisutna; ono je dio mjera uzgoja i zaštite divljači, s ciljem postizanja brojnog stanja utvrđenog lovnogospodarskom osnovom i programom uzgoja[1]. Uvođenje, odnosno unos vrste izvan njezina prirodnog areala, moguće je samo uz dopuštenje ministarstva i prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za zaštitu prirode[1].
O zdravstvenim i administrativnim uvjetima za konkretan postupak raspitajte se u ministarstvu nadležnom za lovstvo i u Hrvatskom lovačkom savezu. Naš vodič o vraćanju zečeva u prirodu podsjeća da dovođenje životinja ne zamjenjuje ni stanište, ni praćenje, ni umjeren lov. GIBIS, uzgajivač divljači iz mjesta Chatte u francuskom departmanu Isère, ondje uzgaja mlade zečeve, a nudi i zečeve iz izlova u srednjoj Europi: pogledajte naše zečeve.
Često postavljana pitanja
Koliko se zečeva svake godine odstrijeli u Hrvatskoj?
Oko 28 000 i u 2023. i u 2024., prema Državnom zavodu za statistiku[3].
Tko određuje lovno razdoblje za zeca u Hrvatskoj?
Smije li se loviti bez lovnogospodarskog plana?
Ne: hrvatski zakon zabranjuje ostvarivanje prava lova bez odobrenog lovnogospodarskog plana[1].
Imate pitanje o europskom zecu? Pišite nam.
Kontaktirajte nasIzvori
Ova stranica sažima javne izvore konzultirane tijekom njezine izrade; ne zamjenjuje važeće propise ni mišljenje nadležnog tijela.
- [1]Zakon o lovstvu (NN 99/18, 32/19, 32/20), pročišćeni tekst · Zakon.hr (prema Narodnim novinama) · zakon.hr
- [2]Pravilnik o lovostaju (NN 94/2019) · Narodne novine, Ministarstvo poljoprivrede · narodne-novine.nn.hr
- [3]Lovstvo u 2024. (Priopćenje POLJ-2025-5-1) · Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske · podaci.dzs.hr
- [4]Temporal changes in the status of the European hare (Lepus europaeus Pallas, 1778) population of Međimurje, Croatia (Popović, Pintur, Alegro, Slavica, Lacković, Sertić — Natura Croatica, 2008) · Hrčak — portal of Croatian scientific journals · hrcak.srce.hr